vision Xpander - web stranice Gorana Šafareka

Drava

Kao željezna granica prema ruskim tenkovima u Madžarskoj, Drava je bila pošteđena značajnijeg ekonomskog razvoja i zbog toga većim dijelom ostala očuvana od drastičnih regulacijskih zahvata. Ova 730 km duga rijeka izvire u talijanskim planinama, a u svojim gornjim dijelovima kroz Austriju i Sloveniju više od polovine toka obuzdano je branama i regulacijama, no ovdje još slobodno meandrira stvarajući rukavce i mrtvice, riječne otočiće, sprudove, plaveći livade i šume. Time je posebna u Evropi, no u Hrvatskoj još neprepoznata. Ovakva dinamično riječna-močvarna područja u Evropi su gotovo nestala, ali ovdje još žive. Evropski stručnjaci tvrde da je koprivnički dio Drave siguran kandidat za Natura 2000 područje, u iznimno vrijedan instrument EU za zaštitu biološki važnih područja.

Ovaj široki i slobodno tekući sustav rijeka, koridor još neuništenog područja u Europi stvara zapanjujuću biološku raznolikost koja uključuje široki raspon ugroženih staništa i vrsta. Koprivnički dio Drave predstavlja najbolji primjer dinamične rijeke i poplavnih staništa tako rijetkih u Europi te ugroženih vrsta na evropskoj i svjetskoj razini. Tu žive primjerice orao štekavac, crna roda, mala čigra, dabar i vidra. Taj riječni sustav pruža višestruke koristi, od zaštite od poplava, pročišćavanja vode, zaštite podzemnih voda, opskrbe pitkom vodom do sociološko-ekonomskih pogodnosti kao što u ribolov i ekoturizam. To je posebno naglašeno za odsječak Drave dugačak 30 km između Botova i Ferdinandovca u Hrvatskoj, koji najvećim dijelom teče kroz Hrvatsku i koji je ugrožen planiranom izgradnjom hidroelektrane Novo Virje. Nasip ove hidroelektrane u cjelosti bi uništio ovaj dio rijeke Drave, kao i način života ljudi uz rijeku. Nerazumna regulacija i iskapanje šljunka iz korita rijeke također predstavlja prijetnju polaganim, ali sigurnim odumiranjem Drave.

Drava zaslužuje da se sačuva, kako zbog živih bića, tako i podravskih ljudi koji su sastavni dio njenog okoliša.